search user menu
banner

NAJČEŠĆA PITANJA

Iz kog razloga dolazi do vraćanja predmeta sa lizinga?

Do vraćanja predmeta lizing kući kao davaocu lizinga dolazi usled raskida Ugovora o finansijskom lizingu zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza (najčešće jer primalac lizinga ne plaća ugovorenu naknadu za lizing). Građani i pravna lica kao primaoci lizinga najčešće sami u tom slučaju dobrovoljno vraćaju predmet lizinga, a ukoliko to odbiju da učine, davalac lizinga može sudu podneti zahtev za donošenje rešenja o oduzimanju predmeta lizinga od primaoca lizinga ili lica u čijoj se državini predmet lizinga nalazi i predaji tog predmeta davaocu lizinga u državinu.

Ko može da se bavi poslovima finansijskog lizinga?

Davalac lizinga može biti isključivo privredno društvo, osnovano u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni položaj privrednih društava, čiji novčani deo osnovnog kapitala ne može biti manji od 100.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate i koje je dobilo dozvolu Narodne banke Srbije za obavljanje poslova finansijskog lizinga u skladu sa ovim zakonom. Davalac lizinga može da obavlja samo delatnost finansijskog lizinga.

Šta je predmet finansijskog lizinga?

Predmet finansijskog lizinga je pokretna nepotrošna stvar (vozila, oprema, postrojenja, i sl.). Iako nekretnine trenutno nisu predmet finansijskog lizinga, očekuju se uskoro odgovarajuće dopune zakona koje bi to omogućile.

Šta je finansijski lizing?

Posao finansijskog lizinga je posao u kome davalac lizinga (lizing kuća) (1) sa isporučiocem predmeta lizinga (prodavcem predmeta) određenim od strane primaoca lizinga zaključuje ugovor na osnovu koga stiče pravo svojine na predmetu lizinga, pod uslovima koje, ukoliko se odnose na interese primaoca lizinga, odobrava primalac lizinga (ugovor o isporuci); (2) sa primaocem lizinga (bilo da je to građanin ili pravno lice) zaključuje ugovor o finansijskom lizingu kojim se obavezuje da na primaoca lizinga prenese ovlašćenje držanja i korišćenja predmeta lizinga na ugovoreno vreme, a primalac lizinga se obavezuje da mu za to plaća ugovorenu naknadu u ugovorenim ratama (ugovor o lizingu).

Kako se sprovodi iseljenje lica iz nekretnine prodaje u izvršnom postupku?

Nakon polaganja cene u slučaju prodaje nekretnine javnim nadmetanjem, odnosno po polaganju cene i pravosnažnosti rešenja o dosuđenju u slučaju prodaje neposrednom pogodbom, sud će doneti rešenje da se nekretnina preda kupcu i da se, po pravosnažnosti tog rešenja, u javnu knjigu upiše u njegovu korist pravo svojine. Predajom nekretnine izvršni dužnik gubi pravo poseda i dužan je da nekretninu preda kupcu odmah nakon dostavljanja rešenja o predaji, ako zakonom ili sporazumom s kupcem nije drugačije određeno. Nakon što donese rešenje o predaji, sud će na zahtev kupca, naložiti izvršnom dužniku zaključkom da nekretninu isprazni i preda kupcu. Po donošenju rešenja o predaji nepokretnosti, sud će na predlog kupca zaključkom naložiti ispražnjenje i predaju nepokretnosti drugim licima koja se u nepokretnosti nalaze.

Ko ima pravo preče kupovine prilikom prodaje u izvršnom postupku?

Lice koje ima zakonsko pravo preče kupovine nekretnine koja je predmet izvršenja prodajom ima prvenstvo pred najpovoljnijim ponudiocem, Ako takvo lice odmah po zaključenju nadmetanja izjavi da nekretnina kupuje pod istim uslovima koje ste Vi kao najbolji ponuđač ponudili. Lice koje ima ugovorno pravo preče kupovine ostvariće ga, ako nije postojalo zakonsko pravo, ili ga titular tog prava nije koristio. Ako na nekretnini nije postojalo ni zakonsko ni ugovorno pravo preče kupovine, odnosno ako imaoci ovo pravo nisu koristili, pravo preče kupovine ima izvršni poverilac. Izvršni poverilac stiče pravo preče kupovine nekretnine zabeležbom rešenja o izvršenju na nekretnini. Ako lica koja su stekla pravo preče kupovine nekretnine pre izvršnog poverioca izjave na zapisnik pred sudom da se neće koristiti tim pravom, izvršni poverilac ima prednost pred najpovoljnijim ponuđačem ako odmah po zaključenju prodaje izjavi da nekretnina kupuje pod istim uslovima. Ako se nekretnina prodaje neposrednom pogodbom, sud će pozvati nosioca zakonskog prava preče kupovine, nosioca ugovornog prava preče kupovine koje je upisano u javne knjige i izvršnog poverioca da se u zapisniku kod suda izjasni da li to pravo hoće da koristi.

Da li cena može da se promeni?

Popisane stvari pokretne stvari ne mogu se prodati za iznos ispod procenjene vrednosti na prvom nadmetanju, odnosno u roku koji je sud odredio za prodaju neposrednom pogodbom. Ako na prvom nadmetanju nije postignuta cena u visini procenjene vrednosti, sud će na predlog stranke odrediti novo nadmetanje na kome će početna cena biti jednaka jednoj polovini procenjene vrednosti. Ovo pravilo se shodno primenjuje i za slučaj neposredne pogodbe. Na prvom ročištu za prodaju nekretnina u izvršnom postupku se ne može prodati ispod procenjene vrednosti. Ako se nekretnina nije mogla prodati na prvom ročištu, sud će zakazati drugo ročište na kome se nekretnina može prodati ispod procenjene vrednosti, ali ne ispod dve trećine te vrednosti. Od prvog do drugog ročišta mora proteći najmanje 30 dana. Stranke i založni izvršni poverioci mogu se sporazumeti, izjavom datom na zapisniku kod suda pred kojim izvršni postupak teče, da se nekretnina može prodati putem nadmetanja i za nižu cenu od utvrđene vrednosti odnosno nižu od dve trećine te vrednosti. Isti slučaj može biti primenjen i u slučaju da se nekretnina nije mogla prodati neposrednom pogodbom za utvrđenu vrednost, niti na nekom docnijem ročištu za prodaju.

Šta se dešava ako odustanem od kupovine predmeta u izvršnom postupku?

U slučaju prodaje pokretnih stvari Kupac preuzima stvar od sudskog izvršitelja po isplati cene. Sudski izvršitelj predaće stvari kupcu i ako nije položio cenu, ako na to, na svoj rizik, pristanu izvršni poverilac i učesnici koji imaju pravo prvenstva u namirenju, u granicama iznosa koji bi im pripali iz postignute cene. Ako se kupcu preda stvar, a kupac ne položi cenu u roku koji mu je određen, izvršni poverilac i ostali učesnici u nadmetovanju mogu zatražiti od suda da u istom postupku naloži kupcu da plati cenu, te nakon pravosnažnosti i izvršnosti tog rešenja, mogu predložiti izvršenje. Kupac nekrenine (najbolji ponuđač) je dužan da položi cenu u roku određenom zaključkom o prodaji. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cenu u predviđenom roku, sud će proglasiti prodaju tom ponuđaču bez pravnog dejstva i novim rešenjem dosuditi da je nekretnina prodata drugom po redu ponuđaču. Ako ni taj ponuđač ne položi cenu koju je ponudio u određenom roku, sud primenjuje ova pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu odnosno prodajnu cenu u roku, sud će rešenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu, koja će se održati najkasnije u roku od 45 dana od dana pravosnažnosti rešenja kojim je prodaja oglašena nevažećom.

U kom trenutku imam pravo da fizički preuzmem predmet koji sam kupio?

Ako je u pitanju pokretna stvar, kupljenu stvar moći ćete da preuzmete od sudskog izvršitelja po isplati cene. Sudski izvršitelj će Vam predati stvari i ako niste položili cenu, ako na to, na svoj rizik, pristanu izvršni poverilac i učesnici koji imaju pravo prvenstva u namirenju, u granicama iznosa koji bi im pripali iz postignute cene. Ako Vam sudski izvršitelj preda stvar, a Vi ne položite cenu u roku koji Vam je određen, može se zatražiti od suda da u Vam u istom postupku naloži da platite cenu, te nakon pravosnažnosti i izvršnosti tog rešenja, mogu predložiti izvršenje. Kada su u pitanju nekretnine, predajom nekretnine izvršni dužnik gubi pravo poseda nekretnine i dužan je da nekretnina preda kupcu odmah nakon dostavljanja rešenja o predaji nekretnine, ako zakonom ili sporazumom s kupcem nije drugačije određeno. Nakon što donese rešenje o predaji nekretnine, sud će na zahtev kupca, naložiti izvršnom dužniku zaključkom da nekretninu isprazni i preda kupcu.

Šta se nakon sprovedene prodaje dešava sa teretima na nekretnini?

Prodajom nekretnine ne gase se stvarne službenosti na nekretnini. Stvarna službenost je pravo vlasnika jedne nekretnine (povlasno dobro) da na određeni način i u određenoj meri koristi tuđu nekretninu (poslužno dobro) bez obzira ko je njen vlasnik ili da vlasniku poslužnog dobra zabrani da se njime u određenom pravcu koristi (npr. pravo da se uzima voda sa tuđeg bunara, ili pravo da se zahteva da se nadziđuje kuća jer bi se na taj način titularu povlasnog dobra zaklonio vidik). Prodajom nekretnine, ne gase se ni lične službenosti ni stvarni tereti koji su u javnoj knjizi upisani pre prava založnih izvršnih poverilaca i prava na namirenje izvršnih poverilaca na čiji je predlog određeno izvršenje. Lične službenosti se mogu ugasiti i na zahtev izvršnog poverioca, uz odgovarajuću naknadu. Ostale lične službenosti i stvarni tereti gase se prodajom nekretnine.

Šta predstavlja jemstvo u izvršnom postupku?

U javnom nadmetanju za kupovinu nekretnine mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo. Jemstvo iznosi jednu desetinu utvrđene vrednosti nekretnine. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor i to neposredno pred zaključenje ugovora. Jemstvo se u izvršnom postupku polaže u gotovom novcu ili devizama. Izuzetno, sud može odobriti, uz saglasnost izvršnog poverioca, davanje jemstva u obliku bankarske garancije, hartija od vrednosti, dragocenosti čiju je vrednost lako utvrditi na tržištu i koje se mogu brzo i jednostavno unovčiti. Ponudiocima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

Koje predmete mogu da kupim u izvršnom postupku?

Predmeti izvršenja su stvari i prava na kojima se po zakonu može sprovesti izvršenje radi ostvarivanja potraživanja. Međutim, predmeti izvršenja ne mogu biti stvari izvan prometa, kao ni druge stvari koje zakon isključuje. Na primer, kod prodaje pokretnih stvari, predmet izvršenja ne mogu biti odeća, obuća, rublje i drugi predmeti lične upotrebe, ordeni, medalje, ratne spomenice, porodične slike, kao ni drugi predmeti koje navodi zakon. Predmeti izvršenja ne mogu biti ni tražbine po osnovu poreza i drugih javnih obaveza. Konačno, predmeti izvršenja ne mogu biti ni objekti, oružje i oprema namenjeni odbrani i bezbednosti države. Takođe, ne može biti predmet izvršenja poljoprivredno zemljište zemljoradnika u površini do 10 ari, osima ako se ne radi o izvršenju radi ostvarenja novčanih potraživanja obezbeđenih ugovornim založnim pravom na nepokretnostima (hipotekom).

Šta je neposredna pogodba?

Neposredna pogodba je poseban metod prodaje stvari koji banke i ostali poverioci koriste po osnovu odredbi Zakona o izvršnom postupku, Zakona o stečaju, Zakona o hipoteci i Zakona o založnim stvarima na pokretnim stvarima upisanim u registar. Takođe, neposredna pogodba postoji i prilikom kupovine predmeta vraćenog sa lizinga od lizing kuće. Za više detalja o svim ovim vrstama neposredne pogodbe, posetite odeljak portala posebno namenje ovoj vrsti postupka.


KONTAKTIRAJTE NAS

Svi vaši komentari, kritike i pohvale su više nego dobrodošli! Možete da nas kontaktirate i putem poziva na mobilni telefon 069 36 26 777 ili putem email-a info@dobos.rs. Odgovorićemo vam na email u najkraćem roku.

Kontaktirajte nas
holand_auctions_right

pattern